Na današnji dan pri gušenju Rakovičke bune ubijen je Eugen Kvaternik. Uz dr. Antu Starčevića, svojim je državnopravnim spisima i saborskim govorima položio ideološke i borbeno-političke temelje Stranke prava i pravaškog svjetonazora. Po njihovim zamislima, Stranka prava je od 1861. godine bila na čelu hrvatskog narodnog pokreta protiv Austrije i Ugarske. Zalagao se za samostalnu Hrvatsku, ali je smatrao da je za ostvarenje tog sna neophodna pomoć nekih stranih zemalja. Tako je bio povezan s revolucionarima Italije, Francuske i Rusije, a slovio je kao istaknuti član međunarodnog revolucionarnog bratstva tog doba.

Rakovička je buna pripremljena 7. listopada, kad su se u selu Broćancu okupili ustanici i izabrali Privremenu narodnu hrvatsku vladu s Kvaternikom na čelu. Sljedećeg je dana izbila otvorena pobuna. Ustanici su iz Broćanca krenuli s 200 naoružanih graničara prema Rakovici koja je bila određena za sjedište vlade. Uz bunu su pristala sela Rakovica, Broćanac, Brezovac, Mašvina, Plavča Draga i Močila. Pravoslavci iz navedenih mjesta također su sudjelovali u buni. Idućeg dana (9. listopada) ustanici su, s Kvaternikom na čelu, krenuli prema Plaškom. Tada je reagirala austrijska vojska. Na ustanike je poslana Ogulinska regimenta. Na samu se vijest o dolasku vojske većina od 1700 ustanika razbježala. Konačno, na današnji dan vojska je pogubila Eugena Kvaternika, čime je ustanak bio završen. Kvaternikov je plan bio osnovati nezavisnu hrvatsku vladu na čelu s Antom Starčevićem. Premda sam Starčević nije bio upleten u bunu, zanimljivo je da su sljedećih dana uhićeni svi stanovnici Zagreba koji su nosili prezime Starčević.

Najpopularnija hrvatska komična opera Ero s onoga svijeta nastala je 1935. i u samo nekoliko godina, zahvaljujući raskošnoj, raspjevanoj melodici i dopadljivom libretu, svrstala se među i najuspjelije komične opere. Jakov Gotovac, tvorac toga remek-djela rođen je 11. listopada 1895. u Splitu.

Gotovac je praktički samouk, ali mnoga znanja prenose mu Josip Hatze i Antun Dobronić, koji ga je i oduševio za nacionalni smjer u glazbi. Po želji roditelja Gotovac nakon gimnazije upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, a 1920. odlučuje raskrstiti s pravom, odlazi u Beč i studira glazbu. Nakon povratka u domovinu u Šibeniku osniva Filharmonijsko društvo, a godinu dana kasnije, 1923. seli se u Zagreb u kojem će raditi do smrti 16. listopada 1982. Jakov Gotovac bio je dirigent opere HNK i zborovođa akademskog društva Mladost.

Gotovac je plodan skladatelj koji stvara veliki opus vokalnih i vokalno-instrumentalnih djela. Posebni su biseri hrvatske glazbe njegovo Simfonijsko kolo i skladba za zbor Koleda. Zapaženo mjesto u hrvatskoj glazbi zauzima njegova opera Morana, a komična opera Ero s onoga svijeta, pisana na odličan libreto Milana Begovića, donijet će mu europsku slavu. Od praizvedbe 1935. Ero je, u prijevodu na devet jezika, izveden i na preko 80 stranih opernih pozornica.

Na današnji je dan 1946. zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu izrečena presuda na jugoslavenskom sudu. Dogodilo se to u sklopu montiranog procesa na kojem je zajednički suđeno njemu, ustaškom dužnosniku Erihu Lisaku i šesnaestorici franjevačkih svećenika. Erih Lisak osuđen je na smrt vješanjem, Stepinac je osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava. Pet je godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a zatim je do smrti bio u kućnom pritvoru u Krašiću. Umro je prije nego je isteklo 16 godina na koliko je osuđen. Dok je bio u pritvoru u Krašiću papa Pio XII. proglasio ga je kardinalom. Blaženikom je Stepinca proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine.

1579. - U Carigradu ubijen Mehmed-paša Sokolović, turski državnik i vojskovođa porijeklom iz Bosne. Proslavio se u mnogim ratovima, obnovio je tursku flotu uništenu u bici kod Lepanta 1571, a od 1566. bio je veliki vezir.

1689. - Petar Veliki s ruskog trona svrgnuo polusestru Sofiju Aleksejevnu te je s bratom Ivanom zasjeo na prijestolje. Petar je carem proglašen nekoliko godina ranije, u dobi od samo deset godina umjesto slaboumnog brata Ivana, ali ga je pobuna Sofije Aleksejevne provremeno udaljila s trona. Petrova vladavina obilježena je brojnim reformama u duhu zapadnog apsolutizma.

1939. - Grupa američkih znanstvenika, među kojima i Albert Einstein, obavijestila je predsjednika SAD-a Franklina Roosevelta o mogućnosti da nacistička Njemačka proizvede atomsku bombu.

1963. - umrla francuska pjevačica talijanskog porijekla Edith Piaf. Kći akrobata, djetinjstvo je provela u bijedi putujući s cirkuskim družinama. S 15 godina počinje kao ulična pjevačica, a od 1937. godine pjeva na pariškim scenama i s vremenom postaje zvijezda cabareta i simbol francuske šansone.