Veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskog Carstva Kir Veliki, 539. godine pr.n.e. osvojio je drevni Babilon bez većeg otpora. Herodot objašnjava da su Perzijanci nasamarili Babilonce time što su preusmjerili tok Eufrata u susjedni kanal zbog čega je vodostaj rijeke pao na dovoljnu razinu da se perzijski vojnici koritom rijeke provuku ispod barijera u centar grada. Prema zapisima grčkih povjesničara Herodota i Ksenofonta, Babilonci su bili toliko uvjereni u neosvojivost svoje prijestolnice da su u noći kad je grad pao mnogi od njih — pa čak i sam kralj — bezbrižno jeli i pili na raskošnoj gozbi! Nedugo nakon ulaska u grad, Kir je zarobio Nabonida, poslijednjeg kralja Novobabilonskog carstva. Pod vladavinom Kira Velikog i kasnije Darija Velikog, Babilon je postao centar znanja i znanstvenog napretka, a babilonski znanstvenici uspostavili su temelje suvremene astronomije i matematike.

Kada je tražio pomoć za put kojeg je rezultat bilo otkriće Amerike, Kristofora Kolumba odbili su svi europski dvorovi. Pomogli su mu jedino Židovi koji su nabavili novac za ekspediciju te za uzvrat bili nagrađeni prvim izvještajem o Americi.

Kristofor Kolumbo raspolagao je s tri broda na svom prvom putovanju: Santa Maria (najveći brod), Pinta (španj. “obojena”) i Santa Clara (s nadimkom Niña prema vlasniku Juanu Niñu). Iz Španjolske su doplovili prvo na Kanarske otoke, a zatim se otisnuli na zapad. Od Kanarskih otoka plovili su preko oceana svega 5 tjedana dok nisu na današnji dan 1492. godine ugledali kopno. Prvi ga je ugledao Rodrigo de Triana, koji je stražario na Pinti, u 2 sata ujutro i odmah je probudio ostatak posade vikanjem. Pucnjem su obavijestili Kolumba. On je kasnije tvrdio da je sam ugledao svjetla na obali nekoliko sati ranije, čime si je osigurao doživotnu penziju, koju su španjolski kralj i kraljica obećali prvoj osobi koja ugleda kopno.

Otok koji su ugledali pripada otočju Bahami. Kolumbo ga je prozvao San Salvador (Sveti spasitelj), no danas nije točno poznato o kojem se otoku radilo. Otok koji se danas zove San Salvador nazvan je tako 1925. godine pod nedokazanom pretpostavkom da je upravo to bio prvi otkriveni otok. Domoroci koje je Kolumbo tamo zatekao bili su miroljubivi i prijateljski raspoloženi. Nisu imali učinkovitog oružja, pa je Kolumbo u svoj dnevnik zapisao da bi ih sve mogao pokoriti sa svega 50 ljudi. Zadržavši se na otoku desetak dana Kolumbo je otkrio da su stanovnici miroljubivi te je šestero njih odlučio povesti u Europu kako bi od njih ‘napravio kršćane’. Prije toga došao je do Kube gdje je uslijed nasukavanja morao napustiti brod Santa Maria, a nakon toga i do Haitija gdje je prije povratka u Španjolsku osnovao naselje La Navidad.

Zanimljivo je da je na svoje drugo putovanje Kolumbo poveo čak 17 brodova i oko 1200 ljudi. To dokazuje da je otkriće Novog svijeta u Europi dočekano s velikim entuzijazmom. Na današnji dan slavi se u SAD-u Columbus day, a i u drugim američkim državama slave se blagdani vezani uz otkriće Amerike.

Tradicija Oktoberfesta u Bavarskoj potječe od proslave vjenčanja prestolonasljednika princa Ludwiga od Bavarske i princeze Terezije od Saske-Hildburghausena. To slavno vjenčanje održano je na današnji dan 1810. godine i od tada se svake godine slavi iznova prisjećanje na taj događaj. Danas je uobičajeni datum početka Oktoberfesta pomaknut prema rujnu, da bi se dobilo više lijepog vremena. Tako danas Oktoberfest obično započinje trećeg vikenda u rujnu, a završava prve nedjelje u listopadu. Proslava se odvija na livadi koja je po princezi Tereziji nazvana Theresienwiese. Za Oktoberfest pivovare proizvode posebno pivo s većim postotkom alkohola (6-7%). Oktoberfest tradicionalno proglašava otvorenim gradonačelnik Münchena svečanim otvaranjem prve bačve piva. Danas je Oktoberfest najveća pučka svečanost na svijetu, s preko 6 milijuna posjetitelja i s preko 7 milijuna popijenih litara piva.

1518. - Njemački vjerski reformator Martin Luther, optužen za krivovjerje, pred papskim izaslanikom, kardinalom Tommasom Cayetanom odbio je odreći se svojih teza. Duboko pogođen trgovinom indulgencijama (papski oprost), Luther je 1517. na vrata crkve u Wittenbergu okačio svojih 95 teza o preuređenju Katoličke crkve i pozvao na javnu raspravu. Taj događaj smatra se početkom reformacije. Kao reakciju na Lutherovo odbijanje, papa je dao spaliti sve Luherove spise.

1887. – Rođena je hrvatsko-austrijska pjesnikinja Paula von Preradović, unuka Petra Preradovića i autorica teksta austrijske himne 'Land der Berge, Land am Strome'.

1901. - Američki predsjednik Theodore Roosevelt službeno je preimenovao „Izvršnu rezidenciju“ u „Bijelu kuću”. Executive Residence je naziv najpoznatijeg, središnjeg dijela Bijele kuće koji se koristi i danas. Ostatak rezidencije sastoji se od Istočnog i Zapadnog krila pred kojima su Vrt ruža i Vrt Jacqueline Kennedy. Cijeli kompleks nalazi se na adresi 1600 Pennsylvania Avenue NW, Washington.

1935. - Rođen je Luciano Pavarotti, talijanski operni pjevač. Prije nego što se počeo baviti glazbom, bavio se pedagogijom i želio je biti učitelj. Debitirao je 1961. godine u Reggio nell’Emilia, a prvi javni nastup van Italije imao je u Beogradu. Na to slijede pozivi različitih talijanskih, nizozemskih i drugih operskih kuća (Beč, Zurich). 1966. debitira u milanskoj Scali. U toku svjetskog nogometnog prvenstva 1990. godine sa José Carrerasom i Plácidom Domingom formira pjevački trio “Tri tenora”. 1998. godine proglašen je UN-ovim Ambasadorom mira.

1968. – Rođen je Hugh Jackman, dobitnik nagrade Tony, najpoznatiji po ulozi Wolverinea u filmskom serijalu X-Men.

1999. - Današnji dan 1999. godine proglašen je danom kada je naš planet postao dom za 6 milijardi ljudi. UN-ov Population Fund zaključio je kako je tada okvirno rođen 6 milijarditi stanovnik Zemlje te se od tada službeno obilježava kao ‘Dan šest milijardi’. UN-ovo tijelo je odlučilo da je počasni stanovnik koji je svijetu donio još jedan rekord Adnan Nević, mali Sarajlija rođen dvije minute iza ponoći toga dana.