Zadnja kraljica apsolutističke Francuske Marija Antoaneta pogubljena je giljotinom na današnji dan 1793. godine u Parizu. Prije toga je dugo vremena provela u zatvoru, gdje je izgleda počela bolovati od tuberkuloze. Ta austrijska nadvojvotkinja, kći Marije Terezije, u povijesti je zapamćena kao najomraženija francuska kraljica, no to je, kako povijest otkriva, dobrim dijelom bila posljedica propagande kojom se potpirivao revolucionarni plamen. Velik dio citata koji joj se pripisuju, pa tako i onaj upućen siromašnom puku da jedu kolače ako nemaju kruha, vrlo vjerojatno nema nikakve veze s njom. Revolucionarni sud ipak ju je po kratkom i namještenom postupku osudio na smrt zbog različitih zločina i prekršaja. Prije smaknuća odrezana joj je kosa i vožena je po Parizu u otvorenim kolima, noseći skromnu bijelu haljinu. Dovezli su je na pariški Trg Revolucije (današnji Place de Concorde) gdje je bila postavljena giljotina. Okupilo se mnogo publike. Posljednje riječi su joj bile “Oprostite gospodine, nisam to namjerno učinila”, što je izgovorila nakon što je slučajno stala na nogu krvniku. Glava joj je odsječena točno u podne i petnaest minuta.

Ante Bruno Bušić, hrvatski domoljub, borac za neovisnost, književnik, povijesni istraživač, karizmatični prognanik 1970-ih godina i politički vođa hrvatske emigracije, ubijen je 16. listopada 1978. godine, iz zasjede, u Parizu. Ubio ga je plaćeni ubojica Službe državne sigurnosti (UDBA), zloglasne jugoslavenske tajne policije. Bio je pokopan na pariškom groblju Père-Lachaise.

Na nadgrobnoj ploči bili su uklesani stihovi Dobriše Cesarića iz pjesme “Trubač sa Seine na hrvatskome i francuskome jeziku:

Ja, skoro prosjak, duh slobode širim,  

Pa ma i nemo na svom grobu svijeću,

Ja neću, neću, neću da se smirim.

Ko svježi vjetar u sparinu pirim,

A kada umor svlada duše lijene,

Na otpor trubim ja, trubač sa Seine!

U grobu s njim ležao je kamen iz Hrvatske, s torbom na kojoj je bio hrvatski grb i cvijet majčine suzice. Njegovi posmrtni ostatci preneseni su u Hrvatsku i 16. listopada 1999. godine i pokopani u Aleji branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoju.

Vrlo je rano, već u sedmom razredu, prvi put došao u sukob s režimom pa mu je zabranjeno školovanje u svim jugoslavenskim školama. Ipak je maturirao 1960. u Splitu, a zatim upisao Ekonomski fakultet i diplomirao već 1965. Zbog stajališta suprotnih službenoj ideologiji 1966. osuđen je na kaznu zatvora. Bježi u Austriju, ali se vraća i ponovno radi u Institutu za historiju radničkog pokreta kod doktora Tuđmana. Odlaskom Tuđmana s mjesta direktora i Bušić mora napustiti Institut. Nakon što je Hrvatsko proljeće doživjelo slom, Bušić je 12. prosinca 1971. uhićen i osuđen na zatvor iz kojeg izlazi potkraj 1973. Osuđen je zbog „zlonamjernog i neistinitog prikazivanja jugoslavenske stvarnosti“ koju će uskoro, i na vlastitim leđima, iskusiti na dubrovačkome Stradunu gdje su ga tajni jugo-agenti pretukli u nazočnosti policije. Tada ilegalno odlazi u London gdje piše za Novu Hrvatsku, stalno mijenjajući boravišta. Promiče pomirenje sinova ustaša i partizana kao uvjet stvaranja hrvatske države. Bavi se promidžbom u Hrvatskome narodnom vijeću, no čitavo ga vrijeme prate agenti i 16. listopada 1978. pucaju u onoga koji će postati idolom borbe za hrvatsku slobodu.

Na današnji dan, 16. listopada, 1991. godine poginuo je jedan je od najvećih heroja Domovinskog rata, legendarni Blago Zadro. Rođen u Bosni i Hercegovini, kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u Borovo Naselje, gdje je završio školu, zaposlio se u tvornici “Borovo” i osnovao obitelj. Početkom demokratskih promjena aktivno se uključio u politički život toga kraja i postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru te se aktivno uključuje u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom.

Po izbijanju krvave Bitke za Vukovar zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne legendarne 204. vukovarske brigade pokazao se izvrsnim organizatorom obrane Borova Naselja. Pod njegovim vodstvom na Trpinjskoj cesti, koja je zbog toga i prozvana “Groblje tenkova”, zaustavljena je oklopna sila JNA i uništeno na desetke srpskih tenkova i oklopnih transportera.

Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi, no iz jedne se nije vratio. Poginuo je 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je junački vodio svoje suborce u akciju. Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju 16. listopada 1998. nakon što su njegovi posmrtni ostaci ekshumirani u ljeto 1998. zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju. Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. Otac i sin Zadro počivaju na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Aleji hrvatskih branitelja. Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, junačke pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za nezavisnost. Posthumno, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, odlikovao je legendarnog junaka Vukovara i Trpinjske ceste Blagu Zadru činom general-bojnika.

1663. - Rođen je princ Eugen Savojski, austrijski vojskovođa i političar francuskog podrijetla, čije su velike pobjede nad Turcima zaustavile njihovo prodiranje i osvajanje u Europi.

1801. - Rođen je Josip Jelačić Bužimski, hrvatski grof, dalmatinsko-hrvatsko-slavonski ban.

1854. – Rođen je irski književnik Oscar Wilde, u svoje vrijeme poznat po oštroumnosti i duhovitim dosjetkama, a zapamćen kao autor romana Slika Doriana Greya, te drama Važno je zvati se Ernest, Teško je biti idiot i mnogih drugih djela.

1895. – Grupa zagrebačkih studenata, među njima i Stjepan Radić, izrazila je svoje nezadovoljstvo mađarskom vlašću nad Hrvatskom. To su učinili spaljivanjem kopije mađarske zastave na Trgu bana Jelačića.

1923. – Osnovana kompanija Walt Disney.

1978. - Poljski kardinal Karol Wojtyła izabran je za 264. poglavara Rimokatoličke crkve kao prvi netalijanski papa poslije 456 godina, pod imenom Ivan Pavao II.

2007. - Preminuo je Toše Proeski, makedonski pjevač pop i makedonske tradicijske glazbe.