1745. godine preminuo je Jonathan Swift, irski književnik i autor romana Gulliverova putovanja. Nakon školovanja na Trintiy Collegeu i smrti ujaka koji ga je izdržavao od očeve smrti napušta Irsku. Radio je kao tajnik političara Eilliama Templea i instruktor djevojčice Esthere, koja će odigrati značajnu ulogu u njegovu životu i djelu (Stella u “Dnevniku”). Strastveno se zanimao za suvremene događaja i sudjelovao u političkom životu oštrim člancima. Oko 1710. godine napustio je vigovce i prešao u tabor torijevaca. Kao pisac bezobzirnih članaka u torijevskom časopisu Examiner, za kratko vrijeme postao je najistaknutija ličnost tadašnjeg engleskog novinarstva. Kad vigovci ponovo dolaze na vlast, Swift 1714. godine odlazi u Dublin u progonstvo. Bez sudjelovanja u javnom životu, bez prijatelja proživljava gorke i mračne dane, a uznapredovala je i teška bolest (tumor na mozgu) te je umro u dubokoj apatiji, slijep, gluh i gotovo nijem. Predmet njegove razotkrivajuće i razorne poruge nisu određeni pojedinci, sredine, staleži, događaji već ljudska narav koja se valja u moru gluposti.

Premda Sveučilište u Zagrebu vuče korijene još iz 1669. godine kad je Isusovačka akademija dobila povlastice sveučilišta, ono je u suvremenom smislu riječi otvoreno na današnji dan 1874. godine. U čast kralja i cara Franje Josipa bilo je prozvano Sveučilište Franje Josipa I. Prvi rektor modernog sveučilišta bio je kanonik Matija Mesić, koji je predavao povijest. Sveučilište se isprva nalazilo u staroj zgradi gimnazije na Katarininom trgu i imalo je tri fakulteta: Bogoslovni, Pravni i Mudroslovni (Filozofski). Ukupno je bilo upisano 205 studenata, od toga 7 na Bogoslovnom fakultetu, 175 na Pravnom i 23 na Mudroslovnom. Rektorat Sveučilišta preselio se u današnju zgradu ispred HNK tek 1882. godine, a do tada je u toj zgradi bila tvornica duhana.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je Majku Tereziju blaženom 19. listopada 2003. godine. Marija Tereza je od 1970. godine međunarodno prepoznata kao humanitarka i pomoćnica siromašnih i nemoćnih. Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 1979. godine, te mnogih drugih međunarodnih nagrada, među kojima se ističu najviše indijsko civilno odličje “Bharat ratna” iz 1980. godine za njen humanitarni rad, počasno državljanstvo SAD-a, Nagrada Albert Schweitzer i druge. Misionarke ljubavi nastavljaju pomagati siromašnima i potrebnima širom svijeta pa tako djeluju i u Hrvatskoj. Majka Terezija više puta boravila je u Hrvatskoj, prvi put još 1928. godine. Župnik njene župe u rodnom Skoplju bio je hrvatski svećenik Franjo Jambreković, koji je utjecao na nju, a u Indiji je surađivala s hrvatskim svećenikom Antom Gabrićem. Skupština grada Zagreba 19. srpnja 1990. godine proglasila ju je počasnom građankom grada Zagreba.

1813. - Okončana je Bitka naroda kod Leipziga u kojoj su ujedinjene vojske više europskih država, predvođene Rusijom, Pruskom i Austrijom, porazile Napoleona i prisilile ga da se povuče preko Rajne.

1862. - Rođen je francuski kemičar i industrijalac Auguste Lumière, koji je sa bratom Louisom napravio prvu filmsku kameru. Braća Lumière su otkrila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariškoj kafani Grand Cafe priredila su 28. prosinca 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu (“Ulazak vlaka u stanicu”, “Radnici izlaze iz tvornice”).

1900. - Butch Cassidy i Sundance Kid, legendarni američki banditi, obaviše svoju prvu zajedničku pljačku.

1933. - Košarka postala olimpijski sport. Iako se košarka općenito smatra američkim sportom, u stvarnosti ju je izmislio Kanađanin James Naismith 1891. godine.

1982. - Scott Elliot Fahlman izmislio je smileyje, emotikone ili kako god ih zovete. On je smatrao da će ti simboli olakšati međusobnu komunikaciju u smislu da će ljudi lakše razlikovati ozbiljne izjave od šala u pismenom obliku. Predložio je :-) i :-( kao simbole za tu svrhu.