Osnivač automobilske kompanije Renault umro je na današnji dan 1944. godine pod sumnjivim okolnostima, čekajući suđenje. Naime, u to je doba u nedavno oslobođenoj Francuskoj, protiv njega je pokrenut proces zbog suradnje s Nijemcima. Njegovu kompaniju je zaplijenila i nacionalizirala francuska država. Za života su ga opisivali kao malog Napoleona automobilskog carstva. Dobio je odlikovanje Legije časti za proizvodnju tenka Renault FT-17 u Prvom svjetskom ratu. Radilo se o jednom od najuspješnijih i najrevolucionarnijih tenkova u povijesti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je desničarski orijentiran. Svog konkurenta Andréa Citroëna navodno je nazivao “malim Židovom”.Suvremeni povjesničari dvoje je li Renault svojevoljno surađivao s Nijemcima ili je bio prisiljen na to da očuva vlast nad tvornicom, koja bi mu inače bila oduzeta. Nakon Drugog svjetskog rata Renault je bila jedina francuska trajno nacionalizirana tvornica. Ostala je u vlasništvu Francuske do 1996., kad je država prodala 80% kompanije. Renaultovi nasljednici nikada nisu dobili pravu odštetu za oduzetu imovinu.

Današnji dan slavi se kao Dan Ujedinjenih naroda, međunarodne organizacije kojoj je temeljna zadaća održavanje svjetskog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa na temelju poštovanja ravnopravnosti i samoodređenja naroda te suradnju u rješavanju ekonomskih, socijalnih, kulturnih i humanitarnih teškoća. Povelja Ujedinjenih naroda i Statut novog Međunarodnog suda stupila je na snagu 24. listopada 1945., budući da je prethodno 29 zemalja potpisalo ratifikacijske dokumente. Prve zamisli o osnivanju nove svjetske organizacije, koja će zamijeniti nekadašnje nedjelotvorno Društvo naroda, sežu još u ratnu 1941. godinu. Tada su američki predsjednik Roosevelt i britanski premijer Churchill u Atlantskoj povelji izrazili želju naroda antihitlerovske koalicije za stvaranjem međunarodne organizacije koja bi održavala mir i sigurnost u svijetu. Pojam “Ujedinjeni narodi” navodno je iskovao američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Tekst Povelje usvojen je na konferenciji predstavnika pedeset zemalja u San Franciscu 1945. godine. U uvodnom dijelu tog dokumenta među ostalim se kaže: Mi, ujedinjeni narodi, odlučni smo sačuvati buduća pokoljenja od užasa rata, koji je dva puta u tijeku našega života donio čovječanstvu neopisive patnje, i potvrditi vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske ličnosti, u ravnopravnost muškarca i žene, velikih i malih naroda. Odlučni smo stvoriti uvjete pod kojima bi se održali prava i poštivanje obveza što nastaju iz ugovora i drugih izvora međunarodnog prava te raditi na postizanju društvenog napretka i boljih životnih uvjeta u sve većoj slobodi.

Izvorno su Ujedinjeni narodi imali 51 članicu, od kojih je pet bilo stalnih članova Vijeća sigurnosti. Danas UN ima 193 članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku, koji je među najzaslužnijima za njihovo osnivanje. Prvi vršilac dužnosti glavnog tajnika UN bio je Gladwyn Jebb, koji je taj posao obavljao do izbora prvog pravog glavnog tajnika – Norvežanina Trygvea Lieja. Nakon njega glavni tajnici UN su bili Dag Hammarskjöld, U Thant, Kurt Waldheim, Javier Pérez de Cuéllar, Boutros Boutros-Ghali, Kofi Annan, Ban Ki-moon i od 2017. godine António Guterres.

Na današnji dan 1946. godine, nedugo nakon Drugog svjetskog rata i samo godinu dana nakon što je Sputnik otvorio svemirsku eru, grupa vojnih lica i naučnika iz pustinje u New Mexicu radila je na nečemu potpuno novom i divnom – prvoj slici Zemlje, onakvoj kako se vidi iz svemira. Nekoliko zrnastih, crno–bijelih fotografija, napravljeno je sa visine od 105 kilometara filmskom kamerom od 35–milimetara, koja je bila montirana na raketu V–2 lansiranu sa rampe koja je bila podignuta u vojnoj bazi White Sands Missile Range (WSMR). Praveći po jedan kadar svake sekunde i pol, ova kamera je snimala cijelo vrijeme leta, da bi ubrzo nakon dostignutog plafona leta, brzinom od 550 km/h, zajedno sa raketom pala natrag na Zemlju. I kamera i raketa su se razbili, ali film, zaštićen snažnom čeličnom kazetom, ostao je neoštećen.

1648. - Westfalskim mirom, koji su zaključili njemački car i vladari Francuske i Švedske, završen je Tridesetogodišnji rat. Mirovnim ugovorom potvrđena su načela Augsburškog vjerskog mira iz 1555, o ravnopravnosti rimokatolika i protestanata i osujećena namjera Rimsko-njemačkog carstva i pape o hegemoniji u Europi.

1697. - Austrijski feldmaršal Eugen Savojski je na čelu svojih jedinica sa oko 8.500 vojnika zauzeo Sarajevo, koje je temeljito opljačkao, pa potom spalio. Sa opljačkanim vrijednostima povukao se dolinom rijeke Bosne nazad u Slavoniju.

1857. - Osnovan prvi nogometni klub na svijetu. Čast nosi Sheffield iz istoimenog grada, no ne Sheffield Wednesday, koji se pokazao uspješnijim u modernim vremenima, jer pravi Sheffield trenutno igra u 8. ligi.

1882. - Njemački bakteriolog Robert Koch otkrio je bakteriju koja izaziva tuberkulozu - Kochov bacil. Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. stoljeća. Također, pronašao je uzročnike kolere.

1929. - Dogodio se Crni četvrtak, slom burze na Wall Streetu koji je započeo dvanaestogodišnju Veliku depresiju u SAD.

1985. – Rođen je Wayne Rooney, engleski nogometaš.

1991. - Preminuo je Gene Roddenberry, tvorac Zvjezdanih staza. Zanimljivo je da je on jedan od prvih ljudi na svijetu čiji su posmrtni ostaci bili u svemiru.

2005. - Umrla je Rosa Parks, prva crnkinja koja se 1955. usudila prekršiti tadašnje rasne zakone na jugu SAD-a, u saveznoj državi Alabama, odbivši da ustupi mjesto u autobusu predviđeno za bijelce.

2007. - Počela je gradnja Pelješkoga mosta. Pelješki most je planirani i nedovršeni most koji bi trebao premostiti Malostonski zaljev između Komarne i Brijeste na Pelješcu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.