Svi sveti (također Svisveti ili Svisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi koja se slavi na današnji dan. Tom svetkovinom slave se svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu. U pravoslavnim crkvama ovaj se blagdan slavi prve nedjelje po Duhovima, te označuje završetak uskrsnoga dijela liturgijske godine. Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog te se do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama. Papa Grgur III. premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom “Samhain” koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha.

Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama “svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.” U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj. Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na preminule.

Prije 18. stoljeća, Lisabon je pogodilo nekoliko većih potresa. A onda ga je na današnji dan 1755. godine potres i tsunami te požari koji su uslijedili kao posljedica potresa u potpunosti razorili. S procijenjenim stanovništvom od 200 000 do 275 000, Lisabon je 1755. bio jedan od najvećih gradova Europe. Između ostaloga, u potresu su uništene Kraljevska palača Ribeira i bolnica Hospital Real de Todos os Santos. Događaj je šokirao cijelu Europu. Voltaire je ubrzo nakon potresa napisao dugačku poemu, "Poême sur le désastre de Lisbonne", koju spominje u svom romanu Candide iz 1759. Nakon potresa Lisabon je ponovno izgrađen u skladu s prosvijećenim arhitektonskim i urbanističkim zamislima premijera Sebastiãoa Joséa de Carvalhoa e Meloa, 1. markiza od Pombala; te se radi toga donji grad naziva Baixa Pombalina (Pombalinski centar). Umjesto obnove srednjevjekovnog grada, Pombal je odlučio srušiti ostatke nakon potresa i izgraditi središte grada u skladu s modernim urbanističkim pravilima prema kojima su, uz ravnocrtne široke aleje, podignute skladne palače.

Europska unija (kratica EU) jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine. Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., ali je stupio na snagu 1. studenoga 1993. godine. Države članice uspostavile su Europsku uniju (EU) te time ujedno označile novu etapu u integriranju naroda Europe u sve čvršću uniju, u kojoj se odluke donose što je bliže moguće građanima. Ovim su Ugovorom postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, zajedničke obrambene politike, a zatim i obrane, uvođenja građanstva Unije, uske suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima. Ugovorom u Europskoj uniji ovaj je europska integracija iz pretežno gospodarske integracije prerasla u političku uniju. Europska unija danas broji 28 država članica, a upravo je 28 članicom, 1. srpnja 2013. godine postala Republika Hrvatska. Europska unija prostire se na 4.381.324 km², a broji oko 508 milijuna stanovnika.

79. - Od erupcije vulkana Vezuv Pompeji zatrpani lavom i pepelom.

1509. - Javnosti su prvi put predstavljene slike na plafonu Sikstinske kapele koje je naslikao Michelangelo.

1800. - U Bijelu kuću uselio prvi stanovnik, predsjednik John Adams.

1894. – Umro je ruski car Aleksandar III, a na prijesto stupio Nikola II Romanov.

1897. - U talijanskom gradu Torinu osnovan je nogometni klub Juventus.

1897. - Najveća knjižnica na svijetu, Library of Congress otvorila je svoja vrata čitateljima. Na početku je bila u sobi za čitanje Kongresa SAD, da bi nakon toga dobila i svoju zgradu.

1909. - Rođen je Bruno Bjelinski, jedan od najznačajnijih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća. Bruno Bjelinski skladao je šest opera, tri baleta, 15 simfonija, te brojnu glazbu za glasovir, čelo, kao i komornu glazbu za glasovir, violinu, violu, fagot i piano duo.

1928. - U Turskoj arapsko pismo zamijenjeno je latinicom, kao dio reformi osnivača moderne turske države Mustafe Kemala Ataturka.

1946. – Karol Woytyla, budući papa Ivan Pavao II., zaređen je za svećenika.

1952. - Na atolu Eniwetok testirana je prva hidrogenska bomba, nazvana Ivy Mike i označila početak sumanute utrke u naoružanju.