Na današnji dan 1900. godine rođen je Adolf Dassler, osnivač Adidasa. Kompanija Adidas nosi ime po njenom osnivaču, koji se zvao Adolf “Adi” Dassler. Imao je i brata Rudolfa Dasslera, koji je osnovao drugu veliku tvornicu sportske obuće i odjeće – Pumu. Braća su isprva proizvodila sportsku obuću zajedno, u rodnom gradu Herzogenaurachu u Bavarskoj. Na Olimpijskim igrama 1936. godine njihove je tenisice nosio Jesse Owens, koji je te godine osvojio 4 zlatne medalje. Oba brata Dasslera učlanila su se u Hitlerovu nacističku stranku NSDAP, s time da je Rudolf bio više zagrijan za nacizam. Kad je počeo rat, Rudolf je unovačen, dok je Adolf ostao proizvoditi čizme za njemačku vojsku. Braća su se pomalo počela razmimoilaziti u mišljenjima, a nakon rata potpuno su se razišli. Rudolf je otišao na drugi kraj grada i pokrenuo vlastitu tvornicu – Puma. Zanimljivo je i to da je Adolfov sin Horst osnovao marku plivaće opreme Arena.

Carska i kraljevska dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima iz kuće Habsburg. U njoj su živjeli Nijemci, Talijani, Furlani, Ladini, Hrvati, Mađari, Poljaci, Rumunji, Rusini, Slovaci, Česi, Srbi, Slovenci, Ukrajinci i drugi narodi. Austro-Ugarska je utemeljena 1867. godine Austro-ugarskom nagodbom kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s Austrijom. Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi višenacionalne države. Posebno su Slaveni smatrali svoje interese zanemarenima, što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašću. Tek je pred kraj Prvog svjetskog rata, početkom listopada 1918. godine, Karlo IV. “Manifestom naroda” dao jednaka prava svim narodnostima.
Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u Prvom svjetskom ratu. Kad su jedinice solunske fronte stigle na prostor Austro-Ugarske, više ju nitko nije imao braniti i zato je Austro-Ugarska potpisala primirje i kapitulirala 3. studenog 1918. godine. 
Bilo je to konačno priznanje poraza a ratu, a kapitulacija je potpisana s predstavnicima talijanske vojske. Kapitulaciju su potpisali u jednoj vili kod Padove nazvanoj Villa Giusti. U toj je vili talijanski kralj imao privremenu rezidenciju kad se vratio s austrijsko-talijanskog bojišta. Zanimljivo je da je sve do danas u toj vili očuvano stanje pokućstva kakvo je bilo u trenutku potpisivanja kapitulacije 1918. godine.
U ime Austro-Ugarske kapitulaciju je potpisao general Viktor Weber pl. von Webenau. Zanimljivo je da je u austrougarskoj delegaciji jedan od članova bio i princ Johannes od Liechtensteina. U ime Kraljevine Italije kapitulaciju je primio general Pietro Badoglio (budući maršal i talijanski premijer). Primirje je službeno stupilo na snagu sljedećeg dana. 
To je značio i kraj rata za brojne hrvatske vojnike iz Hrvatske i BiH koji su ratovali na najtežim bojištima Prvog svjetskog rata od Soče (protiv Italije) do Galicije (protiv Rusije). Ukupni hrvatski vojni gubitci u Prvom svjetskom ratu su iznosili oko 190.000 ljudi, dok se navode i podaci o 137.000 vojnih i 109.000 civilnih žrtava. Broj žrtava je povećala španjolska gripa krajem rata.

Na današnji je dan 1957. godine u Svemir lansirana prva životinja – pas Lajka. Riječ je o psu lutalici koji je pronađen na moskovskim ulicama i treniran. Lajka je za povijesni let, kojim je put u svemir utaban i za ljude, bila pripremana mjesecima zajedno s još dvije kujice - Albinom i Muškom. Da bi se psi prilagodili na kapsulu pod pritiskom koja je dugačka samo 80 centimetara, trenerica Adilja Kotovskaja ih je trenirala tako što ih je na svakih par dana premještala u sve manje kaveze. Pas bi prošao i test pod centrifugom, koja simulira snagu pri lansiranju satelita, ali i buku. Od svih drugih kandidata upravo je Lajka, trogodišnji mješanac sa ulica Moskve, najbolje prošla na testovima. 
Prije Lajke je bilo nekoliko pokušaja sa drugim psima koji su letjeli po nekoliko minuta samo da bi znanstvenici došli do podataka kako se snalaze u bestežinskom stanju. Ipak, Lajka je bila prvi pas koji je zaista i poslan u svemir. "Devet krugova oko Zemlje učinili su Lajku prvim svjetskim astronautom koji je žrtvovan da bi naredne misije u svemiru bile uspješne", kaže Kotovskaja, koja je ponosna na svoj rad Lajkinog trenera.
Lansirana je letjelicom Sputnik 2, koja nije imala mogućnost povratka na Zemlju. Dakle, ispočetka se znalo da će pas morati umrijeti u Svemiru. Službena sovjetska izvješća govorila su da je pas uginuo nakon šestog dana, kad je potrošen sav kisik. Da joj učvrste mjesto u povijesti, Sputnik je s uginulom Lajkom obišao Zemlju čak 2570 puta prije nego što je izgorio u atmosferi na početku travnja 1958. godine. Međutim, danas se smatra da je Lajka uginula već prvog dana od pregrijavanja. U svakom slučaju, njen je odlazak u Svemir bio važan jer je time dokazano da živa bića mogu tamo preživjeti određeno vrijeme.
Inače, prve životinje koje su se žive vratile iz svemira bila su dvije kujice Bjelka i Strjelka koje su lansirane 19. kolovoza 1960. godine i vratile su se dan kasnije. Uspjeh ove misije bio je okidač da sovjetske vlasti kroz godinu dana pošalju i prvog čovjeka u svemir, Jurija Gagarina u travnju 1961. godine.

1534. - Engleski parlament usvojio je povelju kojom je kralj Henry VIII. postao poglavar Anglikanske crkve (Act of Supremacy), čime je papi oduzeta vlast nad crkvom u Engleskoj. Tome je prethodio sukob sa papom Leonom X. koji nije htio poništiti kraljev brak s Katarinom Aragonskom i ozakoniti njegovu vezu s Annom Boleyn.

1718. - Rođen je britanski lord Sandwich, u povijesti zapamćen kao izumitelj sandviča. Lord je bio strastveni kartaš pa je tražio da mu se stavi komad mesa između dvije kriške kruha, kako bi mogao jesti bez prekidanja igre. Ubrzo su njegovi kolege počeli naručivati “Same as Sandwich”, pa je taj način pripreme jela po njemu dobio ime i zadržao ga do danas.

1954. - Preminuo je Henri Matisse, francuski slikar, predstavnik fovizma. 

1992. - Kandidat Demokratske stranke Bill Clinton je na izborima za predsjednika SAD-a pobijedio republikanca Georgea Busha, dotadašnjeg šefa države. Bill Clinton bio je 42. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i prvi koji je rođen nakon 2. svjetskog rata.