Bitka kod Lützena u kojoj je poginuo švedski kralj Gustav Adolf II., zvan Lav sa sjevera, dogodila se 6. studenog 1632. godine. Bitka se odigrala u sklopu krvavog Tridesetogodišnjeg rata, u kojem su se sukobljavale protestantske i katoličke snage. Švedski kralj je još od 1630. godine pustošio područjem Svetog Rimskog Carstva, a 1631. teško je porazio carsku vojsku u bitci kod Breitenfelda nakon čega je prodro u Bavarsku i zaprijetio samom Beču. Tada je car Ferdinand II. za zapovjednika katoličkih snaga postavio generala Wallensteina koji je do tada bio u nemilosti. Wallenstein je s vojskom upao u Sasku, saveznicu Švedske, čime je navukao Gustava Adolfa natrag na sjever. Dvije vojske susrele su se kod gradića Lützena blizu Leipziga u Saskoj. Carska vojska brojala je 25.000 ljudi, dok je Gustav Adolf raspolagao s 18.000 Šveđana i saveznika (Finci, Sasi…), uz to Wallenstein je čekao i pojačanje od 8.000 vojnika predvođenih feldmaršalom Pappenheimom. Bitka je započela u 11 sati, nakon što se razišla magla, silovitim jurišem finske konjice potpomognute kanonadom iz topova i mušketa. Protestantska konjica uspjela je zaobići Wallensteinovu vojsku te vršiti pritisak s leđa, ali tada je stigao Pappenheim s pojačanjima i odbio napad. Carska vojska je krenula u protunapad, a saveznička vojska se počela povlačiti. Tada je u središte bitke dojahao sam Gustav Adolf i zaustavio povlačenje. Došlo je do neviđenog krvoprolića na obje strane, a u jednom trenutku kralj je ubijen što je paraliziralo njegovu vojsku. I kada se činilo da će obezglavljena švedska vojska pobjeći s poprišta bitke, došlo je do neočekivanog preokreta.

Naime, carski vojnici su mrtvo tijelo Lava sa sjevera izmrcvarili i opljačkali, a kada su to vidjeli, švedski vojnici su pomahnitali i pod vodstvom kneza Bernharda od Saxe-Weimara krenuli u mahniti juriš. Konačno u 17 sati osvojili su brdo na kojem je bilo carsko topništvo i podigli švedsku zastavu. Ostavši bez topničke potpore, Wallenstein se s ostatkom svoje iscrpljene i demolizirane vojske povukao. Šveđani i saveznici su pobijedili, ali su to skupo platili – izgubili su 6.000 vojnika i kralja, dok je carska strana imala 3.500 mrtvih.

U bitci kod Lützena u sastavu carske vojske sudjelovali su i hrvatske trupe, sastavljene od pješaka i lake konjice iz Vojne krajine, koje su bile prekaljene u neprestanom ratovanju s Osmanlijama. Osim po svojoj hrabrosti i ratnoj vještini bili su zapamćeni i po nemilosrdnosti. Uostalom, cijeli Tridesetogodišnji rat bili su strah i trepet na bojištima od Baltičkoga mora do Bavarske tako da je nastala izreka: „Sačuvaj nas, Bože, gladi, kuge i Hrvata“, koja se nalazi na protestantskoj katedrali u Magdeburgu. Postoji i legenda da su upravo hrvatski vojnici ubili Gustava Adolfa, ali to ne odgovara povijesnim činjenicama. Naime, hrvatske trupe nisu bili na dijelu bojišta gdje je poginuo švedski kralj.

Na današnji je dan 1860. godine Abraham Lincoln izabran za 16. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Pobijedio je kandidate Stephena A. Douglasa, Johna C. Breckinridga i Johna Bella. Dobio je većinu glasova u sjevernim državama, dok je na jugu većinu imao Breckinridge. Južne države su najavile kako će napustiti SAD prije nego Lincoln bude ustoličen za predsjednika. To se doista i dogodilo, prva se odvojila Južna Karolina, a za njom su slijedile Florida, Mississippi, Alabama, Georgia, Louisiana i Texas. Svih tih sedam država napustilo je SAD prije nego je Lincoln preuzeo predsjedničku funkciju. Kasnije su se Konfederaciji pridružile još i Virginija, Arkansas, Tennessee i Sjeverna Karolina. Zanimljivo je da je Lincoln navodno izgubio 8 puta na izborima prije nego je pobijedio na predsjedničkima. Osim toga, navodno je u životu dva puta propao u poslu i doživio psihički slom, sve znatno prije predsjedničkog mandata.

Ipak, kao predsjednik ostao je upamćen zbog oslobađanja robova, pobjede u Građanskom ratu, jačanja savezne vlade i moderniziranju gospodarstva. Danas se smatra jednim od najuspješnijih i najvažnijih američkih predsjednika u povijesti.

1893. godine preminuo je Petar Iljič Čajkovski, ruski skladatelj. Čajkovski je porijeklom iz ugledne ukrajinske kozačke obitelji Čajka. Pojavio se u ruskoj carskoj glazbi istodobno sa skladateljima Novoruske škole, tzv. grupom Petorice, a njihovo se stvaralaštvo međusobno dopunjuje. Po svom glazbenom izrazu je kasni romantičar, a prožima svoja djela ruskim duhom u melodiji i sadržaju svojih opera. Studirao je na petrogradskom Konzervatoriju, a predavao je harmoniju na Konzervatoriju u Moskvi i pisao glazbene kritike. Materijalnu neovisnost i boravak u inozemstvu omogućila mu je Nadežda von Meck, koja ga je uzdržavala, a njihovo dopisivanje važan je izvor podataka o stvaralačkom radu i estetskim pogledima Čajkovskoga. Nastupao je kao dirigent vlastitih djela po cijelom Ruskom Carstvu, Europi i SAD-u. Njegova najpoznatija djela su baleti Labuđe jezero i Orašar.

- 1494. rođen je turski sultan Sulejman Veličanstveni.

- 1814. rođen je belgijski proizvođač puhačkih instrumenata Adolphe Sax, koji je 1840. izumio glazbeni instrument nazvan po njemu saksofon.

- 1861. rođen je kanadski trener James Naismith, koji je 1891. izmislio košarku, kao dopunski sport za igrače američkog nogometa.

- 1880. francuski mikrobiolog Charles Louis Alphonse Laveran otkrio je uzročnika malarije, ali nije mogao objasniti na koji način dospijeva u organizam. Engleski liječnik Ronald Ross je 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.

- 1996. Republika Hrvatska postala 40. članica Vijeća Europe.