Dani hrvatskoga jezika obilježavaju se svake godine 11. – 17. ožujka u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika objavljenu u časopisu Telegram 1967. godine. Deklaracija je nastala kao odraz nezadovoljstva Novosadskim dogovorom kojim se hrvatski jezik nazivao hrvatskosrpskim i nakon kojega je nastupilo vrlo teško razdoblje za hrvatski jezik. Odlučujuću ulogu u nastanku Deklaracije imala je Matica hrvatska, a potpisalo ju je 18 kulturnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj. Obilježavanjem Dana hrvatskoga jezika želi se istaknuti važnost materinskoga jezika koji je jedna od temeljnih nacionalnih vrijednosti i važna sastavnica hrvatskoga nacionalnog identiteta. Ove Dane učiteljica hrvatskoga jezika Zvonimira Olujić obilježila je 12. – 14. ožujka s učenicima viših razreda.
Povodom završetka Mjeseca hrvatskoga jezika Institut za hrvatski jezik organizira Dane otvorenih vrata u sklopu kojih znanstvenici Instituta održavaju internetska predavanja za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te za sve zainteresirane pod nazivom Sat hrvatskoga jezika u Institutu. Učenici 5. r. poslušali su preko platforme Zoom predavanje dr. sc. Ane Ostroški Anić pod nazivom Kako se služiti rječnikom. Nakon predavanja odigrali su i digitalni kviz u kojem su se natjecali s učenicima iz osnovnih škola diljem Hrvatske.
Nakon što su unaprijed pripremili pitanja, učenici 6. r. izrađivali su na satu Kahoot kviz o gramatici, pravopisu i povijesti hrvatskoga jezika. Kad su izradili kvizove, uslijedilo je natjecanje u kojem su učenici odigrali svoje kvizove i pritom se odlično zabavili. Složili su se da se kroz igru najbolje uči.
Učenici 7. r. izrađivali su straničnike posvećene Danima hrvatskoga jezika. Svaki je učenik dobio papir u boji i prepustio se mašti. Ukrašavali su ih različitim tehnikama, a nakon puno truda nastali su originalni straničnici koje će koristiti kad budu čitali sljedeće lektirno djelo.
Učenicima 8. r. učiteljica je održala predavanje o krasopisu koji je u 19. st. bio jedan od nastavnih predmeta pučke škole. Nakon predavanja, učenici su imali radionicu krasopisa uz pomoć metalnog pera i tuša u boji. Prije pisanja svako su slovo promatrali, opisivali, potom su ga ponavljali sve dok nije postalo savršeno. Pazili su na visinu slova, udaljenost, širinu i debljinu. Osnovna je zadaća radionice krasopisa bila poučiti učenike različitim vrstama pisama (uspravnom, kosom i kružnom), ali i razviti kod njih osjećaj za čistoću, red i ljepotu.
Zvonimira Olujić, učiteljica hrvatskoga jezika
