Osnovna škola Studenci

  - 1849. preminuo Frédéric Chopin, poljski skladatelj,

  - 1989. Prljavo kazalište održalo koncert na Trgu bana Jelačića

  - 1990. hrvatska nogometna reprezentacija odigrala prvu

     međunarodnu utakmicu.

Za više informacija klikni na OPŠIRNIJE.

1849. godine preminuo je Frédéric Chopin, poljski skladatelj. Rano djetinjstvo proveo je u domovini, a ranu mladost na putovanjima u Berlinu, Beču i Dresdenu. Napokon je 1830. godine došao u Pariz – grad koji se i danas ponosi razdobljem u kojem je mladi Poljak odredio stilske i estetske smjernice klavirskoga romantizma. Kao veliki domoljub, trajno se družio s Poljacima u Parizu. Njegova ljubav i život s književnicom George Sand postali su predmet opsežne literature. Osim manjeg broja orkestralnih i komornih djela, te 17 poljskih pjesama za glas i klavir, Chopin je skladao isključivo djela za glasovir. Chopin je bio jedinstven kao pijanist, izvođač vlastitih djela i sasvim poseban i usamljen kao autor. Chopin je nazvan »pjesnikom glasovira«. Bio je bez uzora u prijašnjim razdobljima klasične glazbe i gotovo bez nasljednika. Ostavio je opus od 74 tiskana djela koja po svojoj formalnoj strukturi i poetskim obilježjima nemaju premca u europskoj glazbi. Svojom je umjetnošću odlučno djelovao na klavirsku glazbu i interpretativni stil, pa njegov utjecaj dopire i u 20. stoljeće. Preminuo je na današnji dan od tuberkoloze pluća.

Grupa Prljavo kazalište je na današnji dan 1989. godine održala koncert na Trgu bana Josipa Jelačića, tadašnjem Trgu Republike. Na legendarnom koncertu "Voljenom gradu" koji je trebao biti zabranjen okupilo se između 250 000 i 300 000 ljudi. Bio je to dotad najveći skup u povijesti hrvatskog naroda, koji je najavio i nadolazeće događaje - raspad SFRJ i Domovinski rat.

Tihomir Fileš, bubnjar Prljavaca, o tom je koncertu rekao sljedeće: „To je bilo neponovljivo. Božje je čudo da se nikome nije ništa dogodilo. Bili smo potpuno ukočeni. Bio je dogovor da publika ne plješće. Čak ni Bodalec (pjevač grupe) nije skakao po pozornici jer je bilo previše ljudi u publici pa da ne počnu skakati i oni. 20 minuta prije koncerta došla je tadašnja milicija isključiti struju, ali se nije mogla probiti kroz gužvu. Jedan inspektor je Jasenku Houri rekao neka publiku izvijesti s pozornice kako se koncert neće održati, no on je samo odgovorio - 'recite im vi'. Čitav centar je bio pun ljudi. Policija se nakon toga povukla. Na sreću, sve je prošlo u redu.“

Snaga mase od tada pa sljedećih sat vremena nije se mogla zaustaviti. Mnogi su izvadili i bez straha vijorili hrvatske zastave s povijesnim grbom. Osjećajući što se sprema, Houra je s pozornice usred koncerta kazao i simboličnu rečenicu: „Samo da vam kažem narode, neka u ova teška vremena Bog čuva i vas i nas”. I pokrenuo masovne ovacije... A vrhunac atmosfere postignut je kada su svi u jedan glas zapjevali “Mojoj majci”, poznatijoj kao „Ruža hrvatska“, na kraju koncerta. Ta pjesma, iako namijenjena Hourinoj preminuloj majci, postala je simbol hrvatske želje za neovisnošću.

Na današnji dan 1990. godine u kompleksnom i teškom društveno-političkom trenutku, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu međunarodnu utakmicu u novijoj hrvatskoj povijesti. Gostovanje reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država imalo je važan politički, a ne samo sportski značaj, bilo je to svojevrsno prvo međunarodno priznanje Hrvatske budući da je utakmica predstavljena kao međudržavna. Utakmica se odigrala u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Jelačiću na glavni zagrebački trg. Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

Izbornik Dražan Jerković je imao težak posao sastaviti ekipu za taj susret s obzirom na to da je u istom razdoblju igrala i mlada selekcija Jugoslavije s Bobanom, Šukerom, Jarnijem, Prosinečkim, Štimcem i Bokšićem, a klubovi nisu bili dužni pustiti igrače na utakmicu sa SAD-om. Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igrači su skupljani doslovno odasvud pa su tako nastupili i Slovenac Židan i Albanac Shalla. Ipak, izbornik Jerković i dužnosnici HNS-a uspjeli su složiti respektabilnu momčad pa su u povijesnom susretu nastupili: Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shalla, Zlatko Kranjčar (kapetan), Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58. minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Pred 30-ak tisuća ljudi na Maksimiru Hrvatska je slavila s 2:1. Povijesni prvi pogodak za Hrvatsku postigao je Aljoša Asanović u 29. minuti, a četiri minute kasnije Ivan Cvjetković zabio je za udvostručenje vodstva. Počasni pogodak za Amerikance postigao je Dayak u 80. minuti susreta.

1610. – Okrunjen je francuski kralj Luj XIII.

1814. - Dogodila se neobična nesreća u londonskoj četvrti St. Giles. Naime, u lokalnoj pivovari na Tottenham Court Roadu puknuo je veliki spremnik piva, tako da se oko 1,470,000 litara piva izlilo na susjedne ulice. U okolici pivovare nalazile su se sirotinjske kuće, u kojima su i čitave obitelji živjele u podrumskim stanovima. Velika količina piva potopila je podrume i uzrokovala smrt 8 ljudi.

1888. - Thomas Alva Edison patentirao je optički fonograf.

1931. – Al Capone osuđen je zbog izbjegavanja plaćanja poreza.

1933. – Albert Einstein napustio je nacističku Njemačku. Einstein je doznao da je njegovo ime na listi meta za ubojice, uz nagradu od 5000 dolara. Budući da se u to vrijeme nalazio u SAD-u kao sveučilišni predavač, Einstein je odlučio da se više neće vraćati u nacističku Njemačku.

1967. – Umro je posljednji kineski car Pu Yi.

1979. – Majka Tereza dobila je Nobelovu nagradu za mir.